Podijeli:

Živi zid i vlasnici hrvatskih pilana u Saboru su na konferenciji za medije upozorili na loše upravljanje šumama, sve teže poslovanje u drvnoj industriji u Hrvatskoj, što je direktan rezultat rada politički kadroviranih Hrvatskih šuma.

„Nikad se nije više sjeklo, nego se siječe sada, ali se nikad nije dolazilo teže do drva“, upozorio je Ivan Vilibor Sinčić, predsjednik Živog zida.
Naglasio je da struka kaže da se šume sijeku više nego bi se smjele, te da se na dnevnoj razini izvozi stotinjak kamiona punih drva Hrvatskih šuma, a da domaći prerađivači ne mogu doći do materijala, što po Živom zidu nema smisla.

Rješenje koje predlaže Živi zid je jednostavno, materijal iz šuma ide u lokalne zajednice primarno.
„Šume treba dati lokalnim zajednicama koji žive uz te šume. Ako Dalmacija živi od mora, ako Slavonija živi od ravnice, što ima narod Gorskog kotara i Like? Imaju šume. Drugih resursa, osim malo turizma, nema“ istaknuo je Sinčić.

Nikica Baravić iz Gomirja koji je naslijedio obiteljsku pilanu od oca komentirao je nelogičnost birokracije i propisa koji kažnjavaju sposobnost i efikasnost. Naime propisano je da se iz jednog kubika drva može dobiti oko 40% materijala i 60% smeća, a one koji uspiju izvući 70 do 80% materijala i 20% smeća kažnjavaju kao da pokušavaju prevariti državu jer imaju premalo smeća na određenu kubikažu drva.

Petar Šajn koji ima pilanu u Ogulinu naglasio je problem neprovedene Strategije razvoja drvne industrije kao jedan od glavnih problema HŠ-a.

Tomislav Vučić iz sela Kuselj čija se prerada drveta nalazi unutar parka Plitvička jezera i koji jedini proizvode ličku šindru, imaju problem s kvotama. HŠ prepolove kvote koje im mogu dostaviti, a onda izvoze neobrađen materijal van države.
„Moji radnici su danas otišli na -10 raditi u pogon, da zarade za plaću, da prehrane svoje obitelji. Ako Hrvatskim šumama nije u interesu da ljudi rade u Hrvatskoj, onda ćemo ih poslati u München“ rekao je Vučić.

Rješenja Živog zida:
1. Drvo se mora dodjeljivati po sistematizaciji radnih mjesta i po instaliranim kapacitetima, a ne po podobnosti, tko je nekome kum, rođak ili nešto treće.
2. Šume moraju opskrbljivati primarno lokalne zajednice.
3. Treba provesti decentralizaciju Hrvatskih šuma.
4. Prednost treba dati ljudima s tradicijom, a ne fiktivnim firmama preko kojih se izvlače trupci iz sustava.
5. Potrebno je napraviti stručnu strategiju razvoja, a ne da se sve prepušta stihiji.

Hrvatska može bolje, vrijeme je za promjene!

Posljednje vijesti