Podijeli:

Zanimljivo je da kroz povijest novčani surogat uvijek preuzme ulogu novca. Novčani surogat najjednostavnije rečeno predstavlja zamjenu novca i služi kao opće prihvaćeno sredstvo plaćanja, ali još uvijek nema savršenu likvidnost(zamjenjivost za robu i usluge) kao što to ima konačni novac.

Razvojem robnog novca, a često su to bile životinjske kože, razvija se i novčani surogat koji je predstavljao brojčanu vrijednost životinjskih koža otisnutom na malom komadiću životinjske kože. Radi praktičnosti – smrdljivih koža, napornog transporta i sl. ljudi su odlučili prihvatiti takav oblik zamijene novca.
Zlato kao sredstvo plaćanja je jako brzo zamijenilo svoju funkciju sa papirnatim potvrdama koje su predstavljale određenu količinu zlata. Papirnate potvrde su bile prihvaćene jer se vjerovalo da imaju pokriće u stvarnoj vrijednosti – zlatu pa su kao takve postale novčani surogati.
Razvojem papirnatih potvrda i njihovom transformacijom, nastaje papirnati novac koji postaje konačno i zakonsko sredstvo plaćanja. Naravno, i taj oblik novca je povukao za sobom razvoj novčanog surogata – depozitnog/žiralnog/transakcijskog novca.

Depozitni novac, kao novčani surogat, zapravo danas zauzima najveći udio novčane mase u gospodarstvu, a o njegovom stvaranju odlučuju poslovne banke.

Je li depozitni novac (dakle onaj koji postoji kao elektronički zapis na računu klijenta poslovne banke) uistinu novac ? Teoretski nije, ali ga se u praksi tako najčešće naziva. Zašto nije ? Zakonski je definiran kao sredstvo plaćanja, ali nije konačno sredstvo plaćanja, a to drugim rječima znači da vam trgovac može odbiti prodati neku robu ukoliko mu nudite neku karticu, npr. Mastercard. Vi možete reći, “ali ja imam novaca na kartici”, međutim on nije dužan primati kartice. To nije novac. Ukoliko nakon toga izvadite novčanice i kovanice, on će ih rado uzeti, a ako neće, mogao bi zakonski odgovarati.

Naravno, novčani surogati donose mnoge beneficije koje su neodoljive ljudima i jako lako penentriraju u financijski sustav da ga je nemoguće zamisliti bez njihova korištenja.
Najbitnija činjenica kod novčanih surogata je da o njihovom stvaranju uvijek odlučuju poslovne banke. I tako je uvijek bilo kroz povijest.

Zašto vam ovo pišem ? Pa, možda banke nisu zadovoljne sa proizvodnjom i kontrolom novčanih surogata, možda one žele proizvoditi pravi novac. Znači li to da ja apeliram da je njihov naum proizvodnja kovanica i novčanica ? NE

Proizvodnja novca od strane banaka, započinje transformacijom novčanih surogata u pravi novac. Kao što se kroz povijest zlato zamijenilo novčanicama (tada novčanim surogatom), tako će se prije ili poslije novčanice zamijeniti depozitnim novcem (današnjim surogatom).

I za kraj, zašto je to problem kada nitko od nas neće morati brinuti o krađi novca, nošenju kovanica po đepovima, brojanju novca i gubitku vremena na blagajnama, poreznim i sličnim prevarama itd. itd. ? Pa zato što će proizvodnja tog, budućeg novca, biti u rukama privatnog kartela koji će imati monopol nad stvaranjem novca.

Autor: MM

Posljednje vijesti