Podijeli:

Uhljeb je poznata riječ na ovim prostorima koja označava osobu na državnoj plaći koja ne radi ništa ili radi nepotrebni posao kojemu je jedina svrha održavanje interesne mreže uhljeba. Interesne mreže su mreže ljudi zaposlenih u državnoj službi preko članstva ili veze uglavnom s dvije velike političke stranke u Hrvatskoj. Svrha interesnih mreža su glasovi na izborima, svaki zaposleni je jedan glas plus glasovi njihove obitelji, tako HDZ zadržava potporu od oko 30% unatoč očitom kriminalu i lopovluku kojemu svjedoči cjelokupna hrvatska javnost pa i šire.

Naravno, ta mreža uhljeba košta, u Hrvatskoj imamo 1.53 milijuna zaposlenih ljudi, od kojih trećina radi u državnim službama. Da naglasimo, nisu sva mjesta u državnim službama mjesta za uhljebe niti su svi koji rade u javnom sektoru uhljebi, većina uhljeba nalazi se u prevelikom birokratskom aparatu, te na političkim pozicijama. Teško je znati koliko stvarno ima uhljeba, ali možemo napraviti usporedbe zaposlenih u pojedinim ministarstvima nekih drugih zemlja s Hrvatskom. Uzeti ćemo finsko i hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatska broji oko 20 000 policajaca plus 10 000 ljudi u administraciji, Finska ukupno ima 7000 zaposlenih. Možemo također usporediti broj vijećnika u Hrvatskoj i New Yorku, RH ima oko 4 milijuna stanovnika i 9000 vijećnika, dok NY, s 8 milijuna stanovnika, ima 49 vijećnika.

Veliki broj zaposlenih u direktnoj je vezi sa sporom i neučinkovitom birokracijom u zemlji.
Ako ikada želimo biti normalno uređena država očito je da ćemo trebati uvelike smanjiti broj zaposlenih u državnim službama. Prvo da naglasimo još jednu očitu stvar, HDZ i SDP ne mogu napraviti taj potez jer se tamo nalazi njihova biračka baza. Dakle takav potez može napraviti samo manja stranka koja ima dovoljno znanja, hrabrosti i volje.
Pitanje je na koji način to napraviti, u kolikom vremenskom periodu i gdje sa svim tim nezaposlenim ljudima?

Sve te uhljebe, uz one koji će napredak tehnologije i razvitak automatizacije izbaciti s radnog mjesta u državnoj službi, treba postepeno kroz nekoliko godina prebaciti u realan sektor. Realan sektor u Hrvatskoj još je u razvoju i sporo se kreće zbog gore navedenih razloga, odnosno zbog cjelokupne politike vođene zadnjih 30 godina. Uz preduvjet pametnog i odgovornog vođenja države realan sektor mogao bi se brzo i kvalitetno razviti jer potencijala imamo.

Novo vrijeme donosi nova i drugačija radna mjesta, a reformirani obrazovni sustav koji je u koraku sa svjetskim društvenim i tehnološkim trendovima mogao bi obrazovati ljude koji će ta radna mjesta sa zadovoljstvom popunjavati.

Lovre Crvelin

Posljednje vijesti