Podijeli:

S obzirom na cijelu situaciju oko potresa koji je pogodio Zagreb, a u kojem su stradali brojni domovi obitelji, odlučili smo istražiti ulogu i praksu Europske unije u pomoći saniranju šteta uzrokovanih prirodnim katastrofama u državama članicama.

Tzv. Fond solidarnosti EU osnovan je 2002. g. kao reakcija na poplave koje su se zbile te godine u središnoj Europi. Do današnjeg dana, za fondom se „poseglo“ 87 puta u ukupnom iznosu od 5.535.600.000,00 eura (5 milijardi i 535 milijuna), a pomoć je pritom pružena za 24 države članice kojima je dana financijska pomoć radi sanacije nastale štete uzrokovanih poplavama, požarima, potresima, olujama i sušama. Svaka država članica na zahtjev (najkasnije 12 tjedana od dana kada je nastupila određena prirodna katastrofa) može tražiti pomoć od EU iz navedenog fonda, o čemu glasa Europski parlament na prijedlog Europske komisije.

Praksa dosadašnjih slučajeva, vezano za iznos koje su države dobile za katastrofe u njihovom području, u najmanju ruku je razočaravajuća. Opseg do sada pružene novčane pomoći državama članicama nije nimalo u srazmjeru nastale štete, odnosno iznosi koje države članice dobivaju od EU su minorni i iznose manje od 5% ukupnog iznosa procijenjene i nastale štete. Osvrnuti ćemo se na primjere zemalja koje su pomoć dobile u 2019. g., i to Austrija, Italija i Rumunjska radi velikih poplava koje su se dogodile tijekom ljeta i početkom jeseni 2018.:

1. Poplava u Austriji (listopad 2018.) uzrokovala je štetu u iznosu od 326 milijuna eura, a novčana pomoć koja je pružena iz Fonda solidarnosti EU iznosila je svega 8.2 milijuna eura (2.51%).

2. Poplava u Italiji (listopad 2018.) uzrokovala je štetu u iznosu od 6 milijardi i 630 milijuna eura, a novčana pomoć koja je pružena iz Fonda solidarnosti EU iznosila je 277.2 milijuna eura (4,18%).

3. Poplava u Rumunjskoj (od lipnja do kolovoza 2018.) uzrokovala je štetu u iznosu od 327 milijuna eura, a novčana pomoć koja je pružena iz Fonda solidarnosti EU iznosila je jednako kao za Austriju, 8.2 milijuna eura (2,50%).

Sukladno navedenom, a suprotno onome što se u javnosti od strane Vlade može čuti, Europska unija državama članicama pomaže u iznosu, nekad i puno manjem od 5%. Također, legitimno je zapitati se, što je posebna tema za sebe koliki se iznos od date pomoći upotrebljava isključivo u svrhu saniranja štete i obeštećenja građana? Jer poznavajući naš establishment i modus operandi političkih lidera, a prvenstveno mislimo na Vladu RH u konkretnom slučaju, ne bi nas iznenadilo ukoliko i ono malo sredstava koje ćemo (i ako) dobiti završi u pogrešnim rukama.