Podijeli:

Živi zid je danas, 22.04.2020. predstavio u Saboru novi Prijedlog zakona o elektroničkom glasovanju te najavio njegovo predavanje u proceduru. Tom prigodom Ivan Vilibor Sinčić, predsjednik Živog zida izjavio je kako do sada u 30 godina samostalnosti i višestranačke demokracije u Hrvatskoj nismo imali mogućnost elektronički glasovati i kako to nije dobro te da zaostajemo za svijetom.

Naš zakon je lex specialis. Elektroničko glasovanje prema našem prijedlogu odnosi se na sve izbore te na referendume – izjavio je Ivan Vilibor Sinčić. Hrvatska u svom izbornom sustavu ima puno nedostataka. Jedan od njih je da izborne jedinice nisu u skladu sa Ustavom i zakonom. O tome se očitovao Ustavni sud još 2010. godine, a vlade se nisu udostojile taj problem riješiti jer njima očito ovako odgovara – izborne jedinice kao rezultat izbornog inženjeringa. Elektroničko glasovanje je za nas još fantazija i to želimo primijeniti. Ne zbog tehničkih problema, jer njih zapravo niti nema. Imamo sustav e-građani, sustav OIB-a i elektronički popis birača, a nedostaje samo političke volje – dodao je.

U vrijeme upravo ove korona krize imamo intenzivnu digitalizaciju. Izdavanje e-propusnica, e-nastavu i zašto ne bismo imali e-glasovanje. Ako se ova kriza oduži mnogima će biti otežano izraziti svoju biračku volju na izborima. Stoga i ovim zakonom tražimo da se u postojećim sustavima uvede sustav elektroničkog glasovanja kako bi se izbori mogli održati na vrijeme, bez odgode i izgovora – izjavio je Ivan Vilibor Sinčić.

Hrvatska ima povijesnu šansu da sa začelja europskog razvoja u ovoj krizi prijeđe u vodstvo, odnosno da bude među vodećim zemljama, a to je područje digitalne uprave i e-glasovanje. U proceduru šaljemo Prijedlog zakona koji je potpuno u skladu sa našim tehnološkim mogućnostima – izjavio je Dominik Vuletić. U svijetu postoji nekoliko primjera zemalja koje su uvele elektroničko glasovanje. Jedan od primjera je Estonija koja je elektroničko glasovanje uvela 2005. i unatoč vrlo ozbiljnim hakerskim napadima njihov sustav se pokazao sigurnim stabilnim i funkcionalnim. Oni su još 2011. imali 24% ukupno svih važećih glasova upravo elektronički prikupljenih, a prošle godine na parlamentarnim izborima čak 43% od ukupnog broja glasova odnosi se na one elektroničkim putem. Također, njihove studije su pokazale da je taj sustav do 50% jeftiniji od konvencionalnog.

U svom pristupu smo odabrali da ne bismo išli u izmjenu postojećeg izbornog zakonodavstva nego bismo samo posebnim propisom lex specialis propisali primjenu na sve postojeće izborne zakone. Naš je sustav tehnički praktično osmišljen i koristio bi postojeći nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav tzv. NIAS. To već imamo i ne moramo dodatno uspostavljati, već se uspostavlja nova aplikativna mogućnost koja je interoperabilna sa registrom birača, a koji se vodi kao jedinstvena baza podataka. To su vjerodajnice visoke razine sigurnosti – dodao je Dominik Vuletić.

Sigurnosno smo predvidjeli, u slučaju izvanrednih okolnosti poput prekida elektrodustribucije, potresa i sl., prijave za elektroničko glasovanje se brišu te se može glasovati klasičnim putem. Također, kao sigurnosna mjera su ugrađena 3 latentna kaznena djela. Tko neovlašteno pokuša ući u sustav, koristi podatke iz sustava ili ih distribuira propisujemo kazne zatvora do 5 i 10 godina zatvora. Dakle, vrlo visoka razina sigurnosti koje onemogućuju zlouporabu, a vidjeli smo upravo na primjeru Estonije da je sustav funkcionalniji, efikasniji i jeftiniji i da u posebno ovim okolnostima ograničenja temeljnih političkih i poduzetničkih prava ovakav prijedlog dolazi u pravo vrijeme.

Ne postoji ni jedan razlog da bi netko odbio ovakav prijedlog zakona, tim više što je njegova primjena izrazito jeftina. Naša procjena troška izrade sustava je svega oko 2 milijuna kuna.